Veoma je važno pravilno projektirati IC-grijanje jer samo na taj način osiguravamo optimalan rad s niskom potrošnjom. Uzimajući u obzir zakonitosti toplinskog zračenja, ispravne snage IC-panela, položaj instalacije, učinkovitost i kvalitetu samih IC-panela te preciznu regulaciju svakog prostora, možemo osigurati visoko učinkovito energetsko djelovanje IC-grijanja! Bitna karakteristika IC-panela je način prijenosa topline zračenjem – infracrvenim valovima. Ne smijemo zanemariti specifične osobine toplinskog zračenja, koje ne gubi energiju na grijanje zraka, već većinu topline direktno apsorbiraju površine i predmeti u dosegu IC-panela. Visoka energetska učinkovitost postiže se i zbog toga što se toplina stvara direktno u prostoru, bez gubitaka u razvodima, peći ili dimnjaku; izuzetno precizna regulacija IR Sun (rad bez histereze) svakog prostora, trenutno prilagođavanje temperaturnim promjenama, minimalne temperaturne razlike između stropa i poda, što znači manje gubitaka toplog zraka pod stropom, te manje gubitaka pri prozračivanju zbog akumulirane topline u površinama. Zbog svih ovih razloga postižemo značajnu prednost nad centralnim konvekcijskim sistemima! U stvarnim uvjetima to znači da IC-paneli u prosjeku tokom cijele sezone grijanja rade u današnjim dobro izoliranim kućama ili novogradnjama manje od 3 sata dnevno (uz pravilno dimenzioniranje potrebnih snaga), što znači samo 1/8 dana.

IC-grijanje, koje je pravilno projektirano, u gotovo svim situacijama je vrlo ekonomično, posebno kada uzmemo u obzir ukupne operativne troškove. Uštede mogu biti iznimne. Ako se trenutno grijete na struju s običnim radijatorima, uljem ili ukapljenim plinom, imate staru peć na prirodni plin, ne koristite sve stambene površine, tada ćete moći prepoloviti svoj godišnji račun za grijanje, a u nekim slučajevima uštede korisnika dosežu i do 60% prethodne potrošnje novca za grijanje. Također treba uzeti u obzir činjenicu da kod kvalitetnog IC-grijanja nema potrebe za servisima i održavanjem, te da je životni vijek između 30-40 godina. Ako kupujete novogradnju, vaše uštede mogu biti još veće, jer možete uštedjeti do 70% investicije u cijeli sistem grijanja i sve troškove održavanja drugih sistema. Sve to je izračunljiva činjenica kada gledamo ukupne troškove sistema grijanja, koji uključuju održavanje, izvanredne servise, potrošnju, životni vijek i investiciju.

Stručnjaci kompanije Ekosen provode precizne energetske izračune vašeg objekta i na osnovu tih podataka određuju optimalne snage IC-panela za svaki pojedini prostor. Potrošnja energije s Ekosen sistemom IC-grijanja u praksi je vrlo niska i može se izračunati. S pravilno određenim snagama IC-panela, oni će tokom cijele sezone grijanja raditi u prosjeku samo do otprilike 3 sata dnevno u dobro i odlično izoliranim objektima i samo do otprilike 5 sati u manje učinkovito izoliranim objektima. Na osnovu tih podataka možete jednostavno izračunati okvirnu potrošnju sistema. Na primjer, u stambenoj kući, dobro izoliranoj, koja prema našim izračunima treba ukupnu snagu od 7 kW, izračun potrošnje bi glasio: 7 kW x 3 sata/dan x 180 dana = 3780 kWh. *Cijena kilovatnog sata zavisi o odabranom dobavljaču, osim u slučaju instalirane solarne elektrane, gdje trošak grijanja može biti besplatan.

Zakoni naravno vrijede, ali moramo uzeti u obzir specifične zakonitosti toplotnog zračenja, dinamički aspekt prijenosa toplote i gdje u prostoru mjerimo porast temperature. Tada je brzo jasno da u stvarnosti nije sve isto, iako zakoni vrijede.

Postavlja se pitanje je li za grijanje istog prostora potrebna ista količina energije, bez obzira na izvor grijanja? Šta podrazumijevamo pod pojmovima "stvarno potrošena energija" i "teoretski potrošena energija"? Znamo li razlikovati?

Dakle, u teoriji uvijek trebamo istu energiju za podizanje iste supstance na istu temperaturu. Ali način na koji to radimo i kamo usmjeravamo energiju itekako utiče na količinu energije koju stvarno trošimo za podizanje temperature u prostoru. U praksi nije moguće usporediti čak ni iste energente, a kamoli različite sisteme grijanja s aspekta potrošnje energije. To dokazuje i činjenica da korisnici IC-grijanja troše u prosjeku 40% do 60% manje energije od centralnih sistema i približno 30% manje od lokalnih električnih sistema. Ako usporedimo toplotnu udobnost, razlike su još veće.

Odgovor na ta pitanja ovisi o definiciji, i dat ćemo objašnjenje za sve.

Krećemo od osnova fizikalnih zakona. Za promjenu temperature bilo koje tvari moramo promijeniti količinu toplote te tvari. Ako tvari dovodimo određenu količinu toplote, promjena temperature ovisi o svojstvima tvari i količini toplote. Dakle, izvor toplote koji tvar prima nije važan, jer će promjena temperature uvijek biti ista. Ali ako se pitamo o temperaturi u prostoru, stvar postaje mnogo složenija, posebno u pogledu uticaja izvora na količinu prenesene energije u taj prostor. Kada dodamo uticaj na porast temperature i mjesto mjerenja, posebno ako dodamo varijablu osobe koja kaže kada joj je toplo, bez obzira na to što pokazuje termostat, stvar postaje još složenija.

Dakle, mijenja li se potrebna količina energije za podizanje na određenu temperaturu iste tvari? Odgovor je ne. Mijenja li se stvarno potrošena energija ako promijenimo način (izvor) dovoda energije u prostor gdje termostat reguliše grijanje? Naravno.

Treba uzeti u obzir odnos između tijela koja primaju toplotu i mjesta gdje mjerimo temperaturu koja će isključiti izvor grijanja. Uzmimo za primjer kuglu tešku 100 kg, koju grijemo iznutra ili izvana. Kugla je u sobi u kojoj želimo imati temperaturu od 21 °C. Termostat isključuje grijanje kada zrak postigne 21 °C. Sada postavimo IC-zračilo u ovu sobu, koje grije površinu kugle i sobe, a zatim postavimo grijaće tijelo u sredinu kugle. Mjerimo potrošnju energije i promatramo događaje tokom uobičajene godine. Brzo postaje jasno da će sistem s grijaćim tijelom u sredini kugle imati puno veću potrošnju energije i da će se soba često pregrijavati te da će kontrola temperature biti prilično otežana, jer grijač mora prvo zagrijati cijelu masu kugle, a tek će onda ona zagrijati sobu i često je pregrijavati. U prvom slučaju, soba s površinom kugle brzo će biti ravno toliko topla koliko treba. Također nema potrebe zagrijavati cijelu kuglu, već samo površinu, jer će nam tako biti jednako toplo. Pri grijanju je važno samo da površine imaju temperaturu gdje je toplotni tok idealan, što je na prosječnoj temperaturi od 21 °C, što uključuje sve oko nas, i zrak i predmete. Zato zimi zrak mora biti topliji kod običnog grijanja kako nas ne bi zebe, dok ljeti već na 21 °C možemo osjećati vrućinu ako su zidovi topliji. Dakle, toplotne potrebe sobe nisu se promijenile, promijenili smo samo način dovoda energije i time se sve promijenilo. Ovo je naravno vrlo karikiran primjer koji samo pokazuje da uvijek moramo uzeti u obzir stvarno stanje, a ne samo izračun gubitaka toplote i njihovu zamjenu na bilo koji način.

Slične razlike, iako manje, događaju se kada usporedimo IC-grijanje i obično konvekcijsko grijanje. Zapitajmo se šta grije topli zrak i koliko temperatura zraka utiče na ventilacijske i druge toplotne gubitke i šta grije IC-panel i koliko je ovdje ventilacijskih i toplotnih gubitaka. Odmah vidimo velike razlike. Druga masa, druga količina mase, druge temperature u različitim dijelovima sobe i na kraju druga potrošnja energije pri istom termostatu koji isključuje grijanje pri istoj temperaturi. Čak i ako pričvrstimo panel na strop ili zid, nastaju mjerljive razlike u potrošnji energije.

Uzmite 2 kW peglu i prislonite je na vanjski zid usred zime ili 2 kW radijator ili IC-panel. Hoće li biti jednako toplo? Također, IC-paneli različito učinkovito zagrijavaju sobe ovisno o tome jesu li na zidu ili na stropu. Zašto? Zašto visokotemperaturni IC-grijači ne griju jednako učinkovito iste prostore kao niskotemperaturni? Dakle, način prijenosa energije bitan je za stvarnu potrošnju.

A šta je s energentima? Ako se pitamo postoje li razlike kod istog sistema grijanja i iste učinkovitosti energenta, naravno da nema. Ali ako u ovom sistemu promijenimo samo mjesto radijatora, doći će do promjena u potrošnji energije. U stvarnosti, uvijek postoje razlike u učinkovitosti energije samog energenta. Uzmite suha i mokra drva i stvar će biti jasna. Dakle, ne možemo čak ni usporediti iste energente međusobno. A šta je s pećima i mjestom gdje se nalazi peć? Je li svejedno ako je peć smještena u objektu ili 500 m dalje? Je li svejedno gdje su postavljene cijevi? Vjerujte da toplotna pumpa može biti skuplje rješenje od lož ulja ako je smještena 500 m od grijanog objekta.

Lokalno ili centralno grijanje? Centralno grijanje je vrlo rastrošno rješenje, posebno u prijelaznim razdobljima zbog gubitaka u sistemu i slabe reaktivnosti. Uticaj ovisi i o načinu života. Opet nema usporedbe.

Često se postavlja pitanje da li je riječ o obmani kupaca kada se tvrdi da je IC-grijanje tako efikasno i ekonomično, ali zbog prijenosa toplote zračenjem i uzimanja u obzir pravilnog projektiranja IC-sistema grijanja dolazi do potpuno drugačije dinamike prijenosa toplote i manjih gubitaka te time do rjeđeg uključivanja IC-grijača. To je činjenica koja se pokazuje kod svih korisnika širom svijeta. Također su napravljene naučne studije koje dokazuju veću efikasnost IC-grijanja u nadomještanju toplinskih gubitaka. Sve razloge je nemoguće ukratko opisati, jer se radi o složenom procesu, ali možemo sažeti ključne faktore:

• Specifična svojstva toplotnog zračenja, koja ne gube energiju na grijanje zraka, već većinu toplote direktno apsorbiraju površine i predmeti u dosegu IC-panela. Zrak u prostoru se zagrijava posredno od zagrijanih površina.
• Električna energija se gotovo 100% pretvara u toplotu koja zagrijava prostor. Posljedično, nema gubitaka kroz cijevne razvodnike, dimnjak, peć.
• Minimalne temperaturne razlike između stropa i poda, što znači manje gubitaka toplog zraka pod stropom.
• Pri prozračivanju dolazi do manjih gubitaka, jer se više toplote pohranjuje u predmetima nego u zraku, pa se ta energija sporije gubi kada prozračujemo prostorije.
• Sistem je zbog načina rada i postavljanja u prostor izuzetno reaktivan, što je posebno vidljivo u prijelaznim periodima ili povremenom korištenju prostorija.
• Veći učinak izolacije zbog sušenja zidova. Činjenica je da vlažni zidovi u nekim slučajevima smanjuju učinak izolacije do 40%.
• Svaka prostorija je individualno kontrolisana putem napredne IC SUN regulacije, tako da u svakom prostoru trošimo samo onoliko energije koliko je potrebno, dakle bez prekomjerne toplote ili njenog nedostatka.

Uglavnom se IC-paneli postavljaju na strop, jer se na taj način toplotno zračenje najravnomjernije rasprši u prostoru, slično kao svjetlost kada se upali lampa na stropu. S postavljanjem na strop, podovi su topliji jer toplotno zračenje direktno doseže podne površine. Budući da IC-paneli Ekosen zrače toplotu pod širokim uglom, ona se akumulira i u zidovima i drugim predmetima, tako da je toplota vrlo ravnomjerno raspoređena. Prostor funkcioniše kao niskotemperaturni radijator.

Obično je kod stropne montaže i udaljenost između stropa i poda kraća nego između susjednih zidova. Kod zidne montaže teže je osigurati odgovarajući položaj IC-panela, jer je potrebno odmaknuti namještaj, stolove itd. Najvažnije kod zidne montaže je da IC-panel ne smije biti okrenut direktno prema staklenim površinama, jer tako nastaju veći toplotni gubici kroz prozor.

U praksi se može pokazati da je u određenim situacijama zidna montaža IC-panela prikladnija i ekonomičnija, stoga je potreban savjet ili pregled objekta od strane specijalista za IC-grijanje koji može savjetovati idealno postavljanje IC-panela. U slučaju da su IC-paneli montirani na zidovima, troškovi grijanja mogu biti veći, ali također može biti da nema primjetnih razlika ako se odabere odgovarajuće postavljanje.

Da. Kao što je već spomenuto, u većini situacija IC-grijanje je vrlo ekonomično, ali postoje određeni specifični faktori ili vrste objekata gdje IC-grijanje zbog svog načina rada nije najsvrsishodnije ili najučinkovitije. Stoga je potrebno prije kupovine konsultovati se sa stručnjacima za IC-grijanje koji će pravilno projektovati i dati odgovarajuće mišljenje. Stambeni objekti izgrađeni uglavnom od kamena ili pune opeke bez dodatne izolacije, s podnim oblogama od keramike ili kamena ispod kojih nema izolacije, predstavljaju veći izazov u postizanju odgovarajuće efikasnosti IC-grijanja. Takvi objekti često pokazuju visoku razinu kapilarne vlage u zidovima ili podovima. Iako se IC-paneli mogu vrlo efikasno koristiti za uklanjanje ove vlage, treba uzeti u obzir da u takvim objektima i dalje postoji stalan vanjski dotok vlage u zidove. Iako IC-paneli smanjuju vlagu u zidovima, njihovo djelovanje pri sušenju vlažnih zidova s neprekidnim dotokom vanjske vlage povećava potrošnju energije potrebne za održavanje željene temperature u prostoru.

Apsolutno! Sa sigurnošću možemo tvrditi da s IC-grijanjem Ekosen postižemo ugodnije temperature u prostoru i to s manjom potrošnjom energije nego kod konvekcijskog načina grijanja. U zatvorenim prostorima, poput stambenih soba, ravnomjerno se zagrijavaju sve površine (podovi, zidovi, ...), koje zatim emituju toplotu i ugodno zagrijavaju zrak. Većina ljudi vjeruje da je osjećaj toplote ovisan o toplini zraka, što je pogrešno, jer toplotna udobnost ovisi o nizu faktora, među kojima su ključni prosječna temperatura okoline i prisutnost strujanja zraka. Primjer: Skijaši i planinari ne smrzavaju se čak ni kada su okruženi hladnim zrakom. Razlog tome je što su izloženi toplotnim IC-zracima koji dolaze direktno od sunca (sunčeva toplota) i okoline koja može efikasno reflektirati te zrake (snijeg, kamen, zemlja ...). Sa sigurnošću možemo tvrditi da s IC-grijanjem možemo stvoriti savršenu toplotnu udobnost, tj. odgovarajuću temperaturu zraka i okoline, bez obzira na zahtjevnost uslova.